nafta

Zbog čega je nafta neobnovljiv resurs

Obnovljiva energija Reciklaža Samoodrživost

Nafta, inače poznata i kao tečni ugalj je jedno od najdragocenijih fosilnih goriva na Zemlji. Baš kao i druga fosilna goriva poput uglja i prirodnog plina, nastala je pre mnogo hiljada godina kada je Zemljina klima bila veoma drugačija.

Stvaranje nafte bio je prirodan proces:. Mrtve biljke i životinje drobljene su ispod tla jer je više slojeva zemlje padalo na njih. Toplota i težina slojeva zemlje stvorili su savršene uslove za stvaranje nafte. Međutim, ovo je bio proces koji se odvijao hiljadama godina.

S obzirom na to da se danas samo u SAD-u svakodnevno koristi 18 miliona barela nafte, jasno je da naša potrošnja nafte daleko premašuje brzinu kojom bi se mogla stvarati nova. Procenjuje se da bi, prirodnim procesom razgradnje, bilo potrebno 422 godine kako bismo nadoknadili količinu nafte koju potrošimo na godišnjem nivou.

Conserve Energy Future

Gde se nafta može pronaći?

U većini slučajeva nafta je zarobljena podzemnim stenovitim formacijama, ali se ponegde može naći i na površini u obliku mehurića nafte. Na primer slučaj Tar Pits, u Los Anđelesu, u Kaliforniji, gde se veliki bazeni guste nafte nalaze na zemlji.

Kanadski katranski pesak je takođe sličan jer se nafta nalazi na površini. Ali većina svetske nafte još uvek je duboko pod zemljom, ne samo ispod kopna, već i ispod okeanskog dna.

Kako se vadi nafta?

Za njeno vađenje koristi se posebna tehnologija bušenja za prolazak kroz zemlju. Jednom kada se rupa izbuši , nafta se može vaditi 24 sata dnevno, sedam dana u nedelji, 365 dana u godini i tako dugi niz godina. Iz uspešnih nalazišta nafte ona se vadi i do 30 godina.

Na moru bušenje zahteva izgradnju naftne platforme kako bi operacije vađenja mogle započeti. Te su naftne platforme neke od najvećih građevina na svetu!

Naftne platforme u Škotskoj

Vađenje nafte relativno je jeftin postupak i može pružiti pouzdan izvor energije dugo vremena. Ali sam postupak vađenja može veoma zagaditi ​​područje gde se dešava, a nesreće mogu naneti gotovo nepopravljivu štetu ekosistemima u okruženju. Neke od najvećih ekoloških katastrofa posledice su izlivanja nafte.

Nakon što se sirova nafta pronađe i izvadi, potrebno je pročistiti je pre nego što se može upotrebiti. To je zato što sirova nafta osim ugljenika sadrži i mnoge hemikalije. Pročišćavanjem se uklanjaju neke od tih hemikalija.

Otprilike polovina svetske nafte pretvara se u gorivo. Ostatak se prerađuje i koristi u drugim proizvodima poput laka za nokte i alkohola za brisanje ili vodovodnih cevi, cipela, bojica, krovova, vitaminskih kapsula i hiljada drugih proizvoda.

Na mnogo načina, uz pomoć nje, dolazimo do jednog od najčešće korišćenih materijala: plastike. O štetnim uticajima plastičnog otpada na nas i našu okolinu pisali smo u izdvojenom tekstu. Takođe smo pisali i o postupku izrade plastičnih kesa u izdvojenom tekstu.

Uticaj naftne industrije na životnu sredinu

Kao što je većini nas već poznato, upotreba nafte takođe je vrlo štetna za okolinu i naše zdravlje. To je zbog toga što nafta koja se koristi kao gorivo za automobile emituje štetne gasove koji su jedan od razloga klimatskih promena, kao i druge gasove koji su povezani sa respiratornim bolestima.

Štaviše, upotreba nafte iznedrila je još jedan ekološki izazov našeg doba: odlaganje otpada. To se ne odnosi samo na naftne platforme nakon što se pomoću njih iscrpe rezerve nafte pa ih naftne kompanije zatvore. Takođe je povezana s odlaganjem smeća prouzrokovanog proizvodima napravljenim od sirove nafte.

Kao što je ranije spomenuto, sirova nafta je osnova mnogih plastičnih materijala koji su proizvedeni upotrebom različitih aditiva kako bi im se osigurala korisna svojstva poput dugotrajnosti, čvrstoće ili savitljivosti.

U isto vreme se suočavamo s sve većim problemom zagađenja mora i okeana putem plastičnog otpada. To je ili zato što ljudi ne recikliraju ili zato što za to ne postoji infrastruktura ili takođe zato što neku plastiku nije moguće reciklirati.

Da bi se pokazalo opseg problema morskog otpada danas, dovoljno je reći da je plastika najčešći veštački materijal prisutan u moru. Čak 18000 komada različitog plastičnog otpada pluta na svakom kvadratnom kilometru svetskih okeana.

Uzimajući sve ovo u obzir, priča o nafti zasigurno je vrlo zanimljiva. Relativno lako dostupno fosilno gorivo, koje se nalazi u relativno obilnim, ali ne bezgraničnim količinama, koje se rafinira na učinkovit način kako bi se maksimalno povećala njegova upotreba.

Ali istovremeno neobnovljivo fosilno gorivo koje jako zagađuje i šteti kako našem zdravlju tako i okolini . Takođe ugrožava i našu budućnost s obzirom na to da se ceo svet oslanja na resurs koji će se uskoro iscrpeti.

Zanimljivo je kako su vađenje i prečišćavanje sirove nafte usavršeni tako da se dobije što veća količina krajnjeg proizvoda. Međutim, usavršavanje odlaganja i razgradnje otpada prouzrokovanog naftom nije nešto na čemu se u dovoljnoj meri radi.

Kod nafte je jasno da nas sa njenim korišćenjem ne čeka održiva budućnost. Odlučujući faktor u ovom slučaju je obnovljivost. Na tom testu nafta pada.

Solarna energija može biti privremena i delimična zamena za energiju dobijenu uz pomoć fosilnih goriva. Ukoliko bi se još više radilo na njenom razvijanju, možda bi mogla da predstavlja i održivo rešenje. U posebnom tekstu pisali smo o razlozima za korišćenje solarne energije.

Ukoliko Vam se dopao ovaj tekst molimo Vas da ga podelite sa svojim prijateljima ili da se prijavite na email obaveštenja o novim tekstovima.

Deo teksta je preveden i prilagođen sa sajta GreenTumble.

Please follow and like us:

2 thoughts on “Zbog čega je nafta neobnovljiv resurs

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *