pronalaženje jestivog bilja u divljini

Osnove preživljavanja – pronalaženje jestivih biljaka u prirodi

Divlja hrana Preživljavanje
pronalaženje jestivog bilja u divljini

Ako se kojim slučajem nađete u prirodi daleko od urbane sredine, morate se prilagoditi novonastalim uslovima koji su drugačiji od onih na koje ste navikli.

Pored hrane, voda je najneophodnija stvar koja vam je potrebna da bi preživeli. O pronalaženju vode u prirodi već smo pisali u izdvojenom tekstu. Kada pronađete izvor vode, sledeća na redu je hrana i u ovom tekstu biće reči o tome kako pronaći jestive biljke u prirodi.

Važnost pronalaska održivih izvora hrane

Kad nemate hrane, vaše kognitivne sposobnosti trpe, a to znači da će se vaša sposobnost donošenja pravilnih odluka smanjivati, ostavljajući vas sklonim nezgodama.

Zbog etičkih razloga nemoguće je uraditi odgovarajuća ispitivanja kako bi se tačno utvrdilo koliko dugo čovek može preživeti bez hrane.

Međutim, u ispitivanju prisutnom u British Medical Journal, istaknuto je da su kod slučajeva štrajka glađu, ti štrajkovi morali biti zaustavljeni nakon 21 do 40 dana zbog rizika od smrti.

Kad ste u procesu gladovanja, vaše telo će početi crpeti hranljive materije iz sebe. Obično nakon 8 sati počinje sa trošenjem preostalih zaliha glukoze u telu.

Kada se potroši glukoza, vaše telo se počinje hraniti aminokiselinama, što znači da jede svoje mišićno tkivo. Kako bi se obuzdala potrošnja mišićne mase, telo će se više oslanjati na trošenje masti.

Vaše telo stvara ketone za energiju. Kad se to dogodi, telo je u stanju ketoze. Jednostavno rečeno, što više masti imate u tom trenutku, duže možete živeti.

Jednom kada se potroše zalihe masti, vaše telo će početi da se oslanja na vašu mišićnu masu za prehranu. Neki uobičajeni simptomi gladi su:

  • Vrtoglavica i / ili osećaj nesvestice
  • Hipertenzija
  • Dehidracija
  • Opšta slabost
  • Promena raspoloženja
  • Otkazivanje organa

Sakupljanje najzdravijih i najpovoljnijih biljaka

Euell Gibbons doveo je sakupljanje divlje hrane pred oči javnosti, kada je u šezdesetim godinama počeo uvoditi svoje metode traženja, ispitivanja i jedenja divlje vegetacije. Kao rezultat toga, javnost je počela shvatati da priroda nije nešto čega se treba plašiti.

Pronalaženje hrane u prirodi nije teško. Sve što je potrebno jeste dobro razgledati oko sebe. Na primer, jeste li znali da zapravo možete jesti lišće breze, bukve, lipe, gloga i smrče? Možete!

Počećemo navođenjem biljnih vrsta koje su vam već poznate, poput maslačaka, rogoza i deteline.

Budući da se ovde radi o preživljavanju, uključićemo i lekovita svojstva koja svaka biljka može ponuditi, ako ih ima. Preporučujemo vam da zabeležite lekovita svojstva, zajedno s hranjivim koristima svake biljke, i sačuvate neke od njih kako bi vam bile pri ruci u slučaju potrebe.

Napomena: uvek budite vrlo oprezni pre nego što pojedete bilo koju biljku koju pronađete. Budite apsolutno sigurni da znate o kojoj biljci se radi. Čak su i iskusni sakupljači podlegli smrti nakon što su pojeli pogrešno identifikovane biljke.

Maslačak

Što se tiče biljaka koje će vam pomoći da preživite, maslačak je jedna od najboljih jestivih biljaka. Poznat je po svom žutom cvetu koji ga čini uočljivim.

Običan maslačak cveta gotovo svuda. Iako se ova biljka obično smatra pretnjom za zaljubljenike u čiste travnjake, ona je apsolutno blago onima izgubljenim u prirodi, zbog toga što je veoma hranjiva.

Cvet maslačka

Poznato je da sadrži veliku količinu proteina, vitamina A i C, kao i da sadrži kalcijum i gvožđe. Ova biljka bogata mineralima je u potpunosti jestiva. To znači da se možete gostiti lišćem i stabljikom, cvetom i korenom.

Maslačak je takođe važan zbog svojih lekovitih svojstava. Kao i bokvica, maslačak pomaže pri rešavanju problema s varenjem. Takođe, nemojte bacati stablljike ispunjene mlekom.

Mleko koje se nalazi u stabljikama maslačka vrlo je korisno kada je reč o umirivanju iritacija na koži zbog svojih germicidnih i fungicidnih sposobnosti.

Od maslačka se takođe pravi i izvrsno i već smo pisali o 3 načina za pravljenje vina od maslačka.

Polje maslačka

Bokvica

Ako se nađete u situaciji preživljavanja, pogledajte možete li oko sebe pronaći bokvicu, jer je ona sjajna i lako dostupna hrana za preživljavanje.

Verovatno ste već mnogo puta videli bokvicu koju mnogi nažalost smatraju korovom, a ustvari je ona jedna od najzdravijih biljaka koju možete jesti.

Jedan od glavnih razloga zbog čega želite pronaći bokvicu, pored njene hranjive vrednosti, jeste činjenica da je izvrsna kada je reč o lečenju proliva i ostalih problema sa želucem. Ovo je ključno za hranjenje u prirodi, jer se može desiti da popijete zagađenu vodu ili slučajno pojedete deo neke biljke koja će vas razboleti.

Bokvica

Listovi ove antimikrobne, protivupalne biljke korisni su i kao lek za iritacije na koži i na telesnim povredama zbog obilja aukubina i alantoina u biljci. Ako dođete u kontakt sa otrovnim hrastom, otrovnim bršljanom ili smrčom, odmah nanesite list bokvice na nadraženu kožu.

Hajdučka trava

Ovaj tvrd „korov“ je najveći neprijatelj većini baštovana. Lako ju je pronaći, jer je obično ukrašena sitnim belim cvetovima. Listovi su jestivi deo biljke.

Hajdučka trava

Jednom kada prikupite dovoljno lišća za jelo, ne zaboravite da sačuvate malo i zbog njenih lekovitih svojstva, zajedno sa bokvicom i maslačkom.

Koren se može žvakati, nanositi na rane i jesti za ublažavanje problema sa želucem. Zapravo, ova često podcenjena biljka korišćena je za lečenje i previjanje rana na bojnom polju u proteklim decenijama.

Zbog toga ćete definitivno želeti da zadržite malo pri ruci u slučaju da se povredite. Takođe, hajdučka trava se koristila i za ublažavanje menstrualnih grčeva, što bi se može biti korisno.

Ševar

Većina nas je viđala ševar uz ribnjake i u jesennjim cvetnim aranžmanima, ali jeste li znali da se ševar zapravo može jesti? Jednostavno ogulite izdanke ili žvaćite cvetne glave koje u sebi sadrže vitamin B6 i K, zajedno sa gvožđem.

Ševar

Još jedna prednost ševara: rastu u blizini vode. Ševar raste od 1 do 3 metara u visinu, tako da ih je lako uočiti dok pronalazite hranu. Dakle, ako pronađete ovu močvarnu biljku, ne samo da imate izvor hrane, već ćete pronaći i izvor vode.

Takođe, pogledajte u blizini mlađeg lišća da li možete da pronađete mleko od ševara. Ovo mleko se može piti ili mazati na telo kako bi se smanjila upala i bol.

Pročitajte i tekst 4 neugodnih dvorišnih korova koji su dobri za vas.

Crvena detelina

Verovatno su neki od vas kao deca žvakali cvet crvene deteline. Reč je o cveću koje je vrhunski izvor hrane za preživljavanje u prirodi. Samo skinite crvenkasto ljubičasto cveće i možete ga jesti. Ima prilično prijatan, slatkast ukus.

Crvena detelina

Nakon što pojedete nekoliko ovih cvetova, ne zaboravite da sačuvate nešto i za svoje zalihe lekovitog bilja. Cvetovi crvene deteline vekovima se koriste kao sredstvo za negu rana. Poznato je i da pomažu u ublažavanju telesnih bolova, jer su prepune salicilne kiseline.

Budite pažljivi jer oni sadrže i dobru količinu prirodnog kumarina, koji vam može razrediti krv. Ako pijete lekove protiv razređivanja krvi, izbegavajte ovu biljku

Bobice

Ove guste hranjive tvorevine smatraju se izuzetno zdravim za jelo. Međutim, pogrešne bobice mogu vas učiniti veoma bolesnima.

Prema slavnom botaničaru, Andrewu Townesmithu, presudno je odabrati samo bobice sa kojima ste upoznati, poput kupina i malina. Ni u kojem slučaju ne smete jesti bobice koje su bele ili žute boje.

Malina

Kako znati koje biljke treba izbegavati

Kada je u pitanju hrana za preživljavanje, ne postoji siguran način za utvrđivanje potencijalno otrovne biljke. Međutim, postoje korisni saveti za početak.

Čak i ako pronađete biljku za koju smatrate da je jestiva, ipak je potrebno da ispuni Univerzalni test jestivosti, o kojem ćemo razgovarati u nastavku. Prilikom sakupljanja potražite na svakoj biljci sledeće znakove. Ako naiđete na bilo koji od njih, odmah je odbacite:

  • Biljke sa sjajnim lišćem
  • Biljke sa trnjem
  • Bele ili žute bobice
  • Mahunarke
  • Vegetacija sapunastog ukusa
  • Sve što miriše na bademe; to je cijanid
  • Biljke s lišćem u skupinama od tri lista
  • Zamućeni biljni sok ili biljni sok čudne boje
  • Gljive, osim ako niste stručnjak za njihovo prepoznavanje, najbolje je da se držite podalje
  • Cvetovi u obliku kišobrana

Takođe, izbegavati biljke koje se nalaze pored puta jer su ove biljke najverovatnije prskane opasnim herbicidima i / ili pesticidima.  

Kako testirati jestive biljke u prirodi

Stručnjaci za preživljavanje savetuju da, osim ako niste dobro upoznati sa lokalnim, jestivim biljnim svetom, uvek testirajte svaku biljku, bez obzira na to da li vam je ona poznata ili ne.

Imajte na umu da, kada pronalazite biljke za jelo da bi preživeli, one često izgledaju slično neiskusnom putniku. Ono što možda smatrate bezopasnom biljkom, zapravo bi moglo biti smrtonosno, zato budite izuzetno oprezni.

U Sjedinjenim Državama na primer, postoji gotovo 800 poznatih vrsti otrovnih biljaka. Zbog toga je veoma teško znati koje su jestive, osim ako niste biljober, botaničar ili jednostavno imate veliko znanje o biljkama.

U suprotnom trebalo bi koristiti univerzalni test jestivosti.

Univerzalni test jestivosti

Kada su u pitanju biljke i jestivost, one mogu biti pomalo lukave. Neke biljke, poput maslačaka, mogu se jesti u celosti – cveće, lišće i korenje. Međutim, druge biljke nisu toliko prijateljski raspoložene.

Mnoge biljke imaju i otrovne i jestive delove, dok su neke samo jestive tokom određenih godišnjih doba. Zbog toga, potreban je neki način za otkrivanje jestivosti biljaka koje će vam pomoći da preživite u prirodi, a to je Univerzalni test jestivosti.

Pri tom testu ćete uzeti svaki deo biljke i probati malo, a zatim sačekati 24 sata. Za to je potrebno puno vremena pa zbog toga potražite samo biljke koje su prisutne u velikom broju.

Korak 1:

Nemojte ništa jesti ili piti 8 sati.

Korak 2:

Podelite biljku na 5 delova:

  • Cveće
  • Lišće
  • Pupoljci
  • Korenje
  • Stabljike

Korak 3:

Kako su neki insekti nezdravi, ne želite da se oni umešaju u test, pa proverite svaki deo biljke, uklanjajući sve insekate pre ispitivanja. Jedite samo svežu floru, izbegavajući trule delove.

Korak 4:

Vreme je da biljku utrljate na kožu. Ako imate reakciju, onda nemojte jesti biljku. To je poznato kao kontaktni test.

Utrljajte samo jedan deo biljke u isto vreme, npr. listove. Utrljajte ga na lakat, baš kao kod postupka koji ljudi koriste za testiranje farbe za kosu. Nastavite trljanje 15 minuta, a zatim strpljivo pričekajte 8 sati.

Tokom ovih 8 sati možete piti običnu vodu, ali ne smete jesti neku drugu hranu jer ona može ometati vaše rezultate ispitivanja. Ako se ne pojavi crvenilo, mrlje, peckanje ili osip, pređite na korak 5.

Korak 5:

Ako biljku možete skuvati, učinite to. Ako ne možete, testirajte je sirovu. Bilo kako bilo, uzmite biljku i držite je na usnama 3 minuta.

Ako biljka stvara neugodan osećaj ili reakciju na usnama, tada taj deo odbacite i označite nepodobnim za jelo. Započnite postupak s novim delom biljke, poput korena. Ako nema reakcije, pređite na korak 6.

Korak 6:

Uzmite onaj komadić pritisnut uz usne i stavite ga na jezik na 15 minuta. Ako osetite bilo kakvu iritaciju, ispljunite i isperite usta običnom vodom.

Kod ovog koraka uklonite predrasude o ukusu. Drugim rečima, ne znači da je biljka loša za vas samo zbog toga što vam je ukus odvratan. Međutim, ako peče ili vam jezik trne, loša je pa je zbog toga odbacite.

Korak 7:

Ako je deo biljke na vašem jeziku 15 minuta i ne primetite neugodne efekte, vreme je da počnete žvakati. Opet ćete žvakati tačno 15 minuta. Još uvek ne pokušavajte gutati. Ako ne osećate neugodne osećaje, sve je u redu. Ako osećate, ispuljunite biljku i isperite usta običnom vodom.

Korak 8:

Ako je sve u redu, vreme je za gutanje. Opet ćete čekati oko 8 sati. Nemojte jesti ništa jer će to ometati tačnost rezultata ispitivanja. Možete piti običnu vodu. Ako se osećate bolesno, tada izazovite povraćanje. Ako se osećate dobro, pređite na sledeći korak.

Korak 9:

Vreme je za veću količinu, pa otprilike količinu biljke od jedne čevrtine šoljice stavite u usta, žvaćite i progutajte. Sačekajte još 8 sati. Uspeli ste stići do 9. koraka bez tegoba? Čestitamo! Upravo ste pronašli biljku koja je jestiva.

Kao što možete videti iz gore navedenog, Univerzalni test jestivosti prilično je dugotrajan postupak, ali će se isplatiti ukoliko ga primenite na biljke kojih ima u izobilju u vašem okruženju. Povećaće vam šanse za preživljavanje i smanjiće vaš fizički napor potreban za pronalaženje hrane.

Saznajte više:

Ukoliko Vam se dopao ovaj tekst molimo Vas da ga podelite sa svojim prijateljima ili da se prijavite na email obaveštenja o novim tekstovima.

Please follow and like us:

4 thoughts on “Osnove preživljavanja – pronalaženje jestivih biljaka u prirodi

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *